Hili parseiru moris mak buat ne'ebe importante mos hodi determina ita nia moris iha futuru.
Wainhira ita hili parseiru moris, ita sei komete ho nia ba tempu naruk iha
situasaun no kondisaun hotu. No husi ita nia hilin ne'e, konserteza ita hein
katak bele hari'i relasaun permanente ne'ebe dura ba tempu naruk ho ema ne'ebe
ita konsidera ona nudar ema ne'ebe propriu no merese duni ita atu moris
hamutuk hodi hasoru futuru.
Maski nune'e hili parseiru la'os buat ne'ebe fasil atu halo no desidi hodi la
tetu lai. Tan ne'e tuir mai nudar sita husi fonte Psychology Today, ita bele
uza pergunta tolu tuir mai ne'e hodi husu ba ita nia an se parseiru ne'ebe atu
hili ne'e loos ona nudar ema ne'ebe propriu ba ita nia moris.
1. Ita bele sai belun ka lae?
Estudu balun relata katak kaben-nain ne’ebe
konsege dura ba tempu naruk ho relasaun kaben ne’ebe haksolok fo sai sira nia
segredu katak sira hola-malu la’os tan de'it domin maibe mos tanba sira bele sai belun ba malu.
Tuir kazal ida naran Lydia (tinan75)
hateten katak wainhira ita sei foinsa’e no forte karik ita nia sentimentu gosta
ba malu fizikamente maka'as dadaun tuir ida-idak nia maneira. Maibe ne’e sei la
sai buat ne’ebe importante liu tan habelun
mak sai hanesan buat ne’ebe importante liu atu mantein ita nia relasaun iha tinan ba tinan.
Ne’e tanba, durante ne’e, hamutuk ita
sei hasoru buat barak hanesan terus, susar, no dezafiu oioin nune’e ita presiza
suporta husi ema seluk atu hakbiit ita.
Tan ne’e, habelun malu ba.
Presiza kuinese no hare’e didiak ita nia
futuru familia husi ita nia parseiru no oinsa ninia interaksaun ho sira. Husu fila-fali
ba ita nia an se ita gosta sira ka lae tanba aban bairua ita sei hasoru bebeik
sira.
Tuir William kaben-nain ho tinan 86, wainhira ema ida de’it husi familia parseiru mak la dun gosta ita
karik la dun fo impaktu bo’ot ba ita nia relasaun iha futuru. Maibe wainhira
ita nia futuru kuinadu/a eh banin feto/ sira mane la gosta ita maibe ita ba nafatin, sira dalaruma sei
kontinua tu’u ita pessoalmente exeptu ita ho parseiru forte atu hasoru
situasaun ne’e. Maibe karik lae, relasaun ne’ebe la dun diak ne’e bele mos halo
ita fahe malu/divorsiu, pressaun psikolojika iha kazamentu, ka lamenatsaun ne’ebe
la koa’lia sai.
Tamba ne'e, wainhira ita hola ita nia parseiru hanesan mos
ita hola nia familia tomak. Nune'e, husu lai ita nia an rasik molok ita foti desizaun.
Justin kaben-nain tinan 85 hato’o katak kazamentu ne’ebe haksolok mak wainhira parseiru ida-idak bele nakloken ba malu hodi koa’alia konaba buat hotu no la tenki subar eh taka buat balun husi nia parseiru.
Wainhira senti buat ruma ne’ebe ladun diak, diak liu koa’lia sai duke nonook no husik liu de’it hodi la ko'alia buat ida. Justin mos hato’o katak buat ida ne’e mak presiza atu ema aprende hahu kedas husi tempu namora.
Tamba nonok hela de’it karik dalaruma sai jeitu ne’ebe furak mos maibe sei la garante ba kazamentu ne’ebe hakslok.
Tan ne'e tetu tiha lai molok atu hili.
https://www.psychologytoday.com/blog/lessons-loving/201412/3-questions-ask-yourself-you-commit?utm_source=FacebookPost&utm_medium=FBPost&utm_campaign=FBPost
No comments:
Post a Comment